Story outline
-
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovina
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovina, najstarija naučna i kulturna institucija u zemlji, osnovan je 1888. godine, u vrijeme austrougarske uprave. Rađen po projektu češkog arhitekte Karela Paříka i dovršen 1913. godine, muzejski kompleks sastoji se od četiri objekta i botaničkog vrta. Zemaljski muzej osnovan je u cilju prikupljanja, istraživanja i čuvanja bosanskohercegovačke arheološke, etnografske i prirodoslovne građe. -
Stop 1. Odsjek za prahistoriju
Nakon tri decenije Odsjek za prahistoriju Odjeljenja za arheologiju ponovo je otvorio vrata za posjetitelje 2021. godine s novom stalnom postavkom koja naglašava njegovu arhitektonsku i umjetničku privlačnost i prikazuje oko 3000 odabranih artefakata, uključujući i impozantni prahistorijski drveni čamac. -
Stop 2. Prahistorijsko otkriće
Ovaj impresivni prahistorijski čamac 12,28 metara dug, otkriven je 1904. godine na arheološkom nalazištu Donja Dolina na sjeveru Bosne i Hercegovine. Prvobitno je bio izložen u staklenoj vitrini u prizemlju Odsjeka za prahistoriju. Način kako je sada postavljen posjetiteljima pruža bolji uvid u njegovu dužinu, oblik i plitku konstrukciju, koja nam sugerira da je možda služio za transport robe kojom se trgovalo s obližnjim naseljima duž rijeke Save. -
Stop 3. Konzervacija čamca
Tokom priprema za novu stalnu postavku, drveni čamac iz Donje Doline predstavljao je veliki poduhvat za muzejske konzervatore. Osim ponovnog sastavljanja njegovih dijelova i zatvaranja spojeva da bi se osigurala stabilnost, morali su ukloniti i toksične konzervanse koji su korišteni prije više od stotinu godina kako bi se zaštitio od propadanja. -
Stop 4. Stropno i zidno slikarstvo
Ovi skladni motivi, koji krase zidove i strop Odsjeka za prahistoriju, harmonično su ukomponovani i sa arhitekturom i sa izloženim artefaktima, stvarajući jedinstvenu cjelinu. -
Stop 5. Glasinačka kultna kolica
Otkrivena sasvim slučajno 1880. godine, votivna kolica s Glasinca označila su ključni trenutak u arheologiji ove regije i doprinijela osnivanju Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U to vrijeme Bosna i Hercegovina bila je pod austrougarskom upravom i shodno tome, ovo remek-djelo kulture željeznog doba poslano je u Beč, i do dana današnjeg nije vraćeno. Ono što posjetioci u Sarajevu mogu vidjeti je samo njegova replika. -
Stop 6. Čuvar kulturnog naslijeđa i identiteta
Očuvanje zajedničkog naslijeđa u Bosni i Hercegovini jedan je od osnovnih zadataka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Posvećen zaštiti i predstavljanju bogate historije te raznolikosti regije, osigurava da buduće generacije imaju priliku učiti i cijeniti ovo neprocjenjivo blago.
Glasovi
-
Ana Marić
Zamjenica v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH
Ana Marić (dr.sc.) je viša kustosica za mlađe željezno doba i numizmatiku na Odjeljenju za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Trenutno radi kao zamjenica v.d. direktora i realizirala je preko deset stalnih i privremenih izložbi, kao i projekte u drugim institucijama i muzejima. -
Adnan Kaljanac
Arheolog
Adnan Kaljanac (dr.sc.) je profesor na Odsjeku za arheologiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA), specijaliziran za prahistorijsku arheologiju i arheološku teoriju. Također je direktor Instituta za arheologiju pri UNSA. Oblasti njegovog interesovanja obuhvataju neinvazivne metode istraživanja arheoloških lokaliteta, prostorna arheologija i historija arheologije. -
Andrea Baotić-Rustanbegović
Historičarka umjetnosti
Andrea Baotić-Rustanbegović (dr.sc.) je historičarka umjetnosti iz Sarajeva. Njeno istraživanje se uglavnom fokusira na historiju umjetnosti „dugog 19. stoljeća“, kao i na teme vezane za historicizam, orijentalizam i umjetnost u javnom prostoru. Aktivna je članica ICOMOS-a Bosne i Hercegovine. -
Lejla Bajramović
Konzervatorica
Lejla Bajramović (MA) je konzervatorica u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Lejla se uglavnom bavi konzervacijom arheološkog materijala i bila je dio tima koji je konzervirao i restaurirao prahistorijski čamac sa lokaliteta Donja Dolina.
Galerija
Partneri
About the Project
Ovaj virtuelni obilazak nastao je u okviru AFCP Community Heritage Exchange Initiative (CHEI), projekta saradnje između Ambasadorovog fonda za očuvanje kulturne baštine Službe Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država i organizacije CyArk. Realiziran je zahvaljujući snažnim partnerstvima Američke ambasade u Sarajevu, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Akademije likovnih umjetnosti i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Kroz video sesije s CyArk-om, učesnici su prošli obuku iz 3D dokumentacije i interpretacije i to korištenjem tehnike pripovijedanja kao načina da se posjetiocima približe muzejske postavke, a zatim radili na dokumentiranju i kreiranju virtuelne tapiserije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Projekt je vodila Asja Mandić, profesorica historije umjetnosti i muzeologije, koja je koordinirala rad studenata drugog ciklusa studija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Akademije likovnih umjetnosti, kao i ostalih sudionika.
Povezani linkovi
Zasluge
Posebne zasluge idu grupi koja je radila 3D snimanje (fotogrametriju): Muhamedu Bešlagiću, Adisi Džino Šuta, Ildi Haličević, Ilmi Kulić, Martini Marinčić, i Emini Zečirović, bez čije tehničke vještine projekat ne bi bio moguć, ali isto tako i kreativnom timu zaslužnom za naraciju i interpretaciju: Zerini Bećić, Ilmi Duraković, Elmi Džigal, Zejnebi Hajdarević, Sari Jalimam, Andrei Javornicki, Amini Karaici, Najdi Rifatbegović, i Lamiji Spahić. Srdačno zahvaljujemo Harisu Adžemu, Lejli Bajramović, Andrei Baotić-Rustanbegović, Amri Bakšić Čamo, Igoru Čami, Elmi Durmišević i Adnanu Kaljancu na njihovoj dragocjenoj pomoći.
Željeli bismo posebno zahvaliti ambasadoru Michaelu Murphyju, atašeici za kulturu i obrazovanje Christienne Carroll i stručnoj savjetnici za kulturu i obrazovanje Elizabeti Delić na njihovoj neprocjenjivoj podršci. Zahvale upućujemo i Ani Marić, zamjenici v.d. direktora Zemaljskog muzeja, te cijelom osoblju muzeja. Ovaj projekt svjedoči o snazi saradnje u očuvanju kulturne baštine.
Related experience
Amarbayasgalant Monastery (Opens in new tab) — Spiritual resilience and continuity in Mongolia